Memorija s slučajnim pristupom trajni je dio memorijskog sustava računala koji privremeno pohranjuje upute i podatke koje procesor treba izvršiti. Memorija s slučajnim pristupom (RAM) je uređaj koji implementira funkcije dodijeljene memoriji s slučajnim pristupom.
Memorija s slučajnim pristupom nosi ovo ime, jer se odlikuje brzim radom. To omogućuje procesoru da gotovo trenutno pročita potrebne podatke potrebne za njegov rad. Podaci u RAM-u nalaze se samo kad računalo radi. Kad se računalo isključi, brišu se svi podaci u RAM-u. To je povezano s potrebom spremanja rezultata rada s programima prije isključivanja računala. Količina RAM-a najizravnije utječe na to koliko zadataka računalo može odjednom obraditi. RAM se naziva i uređajem s slučajnim pristupom. To sugerira da procesor može pristupiti podacima koji se nalaze u RAM-u, bez obzira na redoslijed kojim se u njemu nalaze. Na RAM se misli kad je riječ o računalnoj memoriji. Konkretno, RAM moduli koji pohranjuju podatke. RAM se naziva i RAM (Random Access Memory). Dodjeljuju se dinamička memorija s slučajnim pristupom (DRAM) i statička (SRAM). Dinamička memorija omogućuje višestruko snimanje podataka, ali istodobno zahtijeva stalno ažuriranje. Statički RAM ne zahtijeva takvo ažuriranje, iako je brži. RAM je hlapljiv. To znači da se podaci čuvaju u memoriji dok se računalo ne isključi. Nakon isključivanja podaci u memoriji se brišu. Da bi se podaci sačuvali, prvo ih treba spremiti na tvrdi disk ili drugi uređaj za pohranu. Mnogi programi automatski spremaju sigurnosne kopije podataka kako se ne bi izgubili u slučaju neočekivanog isključivanja računala.
