Želja korisnika da zaštiti svoje računalo od prodora zlonamjernih programa sasvim je prirodna i razumljiva, pogotovo jer se svakodnevno pojavljuju novi opasni virusi. Ne vjerujući u potpunosti jednom antivirusnom programu, mnogi korisnici odluče instalirati nekoliko na svoje računalo odjednom, ali koliko je to opravdano?
Antivirusni softver posebna je vrsta softvera čija je funkcija otkrivanje i neutraliziranje računalnih virusa i potencijalno zlonamjernih programa. Uz to, antivirus pomaže u sprečavanju zaraze vašeg računala. Korisniku se nude mnoge mogućnosti za antivirusne programe koji se distribuiraju na plaćenoj i besplatnoj osnovi. Ovi se programi razlikuju po funkcionalnosti i mehanizmima rada, kao i po učinkovitosti prevencije i suzbijanja virusa.
Kako djeluje antivirus
Gotovo na svakom računalu instalirana je neka vrsta antivirusnog softvera, ali neki ljudi pogrešno vjeruju da će povećanje broja istodobno pokrenutih antivirusa pružiti snažniju zaštitu. Da biste razumjeli zašto je ovo zabluda, morate razumjeti kako djeluju antivirusni programi.
Ne zaboravite redovito ažurirati baze podataka o virusima kako bi vaš antivirus mogao prepoznati "svježe" viruse.
Za traženje virusa koji su već zarazili računalo koristi se takozvana metoda potpisa čija je suština da antivirus uspoređuje sadržaj datoteka s bazama podataka virusa, pokušavajući pronaći podudaranja. Ako ih pronađu, program pokušava "izliječiti" datoteku, odnosno ukloniti nepotreban sadržaj iz nje - "tijelo virusa". Prevencija infekcije temelji se na stalnom praćenju programske aktivnosti kako bi se spriječilo zlonamjerno djelovanje virusa i zaštitio sustav od zaraze. Većina antivirusa djeluje kombinirano, odnosno i u načinu praćenja aktivnosti i u načinu skeniranja datoteka.
Zašto više ne znači i bolje?
Naravno, čak i rad jednog antivirusa može utjecati na performanse računala, jer skeniranje datoteka učitava tvrdi disk, a nadzor opterećuje RAM i resurse procesora. Čak i ako pretpostavimo da oba antivirusa jednostavno rade paralelno, opterećenje resursa računala udvostručuje se. Nažalost, stvarnost je još složenija, jer antivirusni program svog "konkurenta" ne doživljava kao antivirus, smatrajući ga redovnom aplikacijom koja radi na računalu, pa stoga želi kontrolirati i njegov rad. Primjerice, ako jedan antivirus započne skeniranje datoteka u pozadini, drugi će u tom procesu morati "nadzirati" svoj rad, kao i skenirati skenirane datoteke, što će dodatno utjecati na brzinu računala.
Bilo koji antivirus je nesavršen, pa su "lažni" alarmi i pokušaj blokiranja poznatih bezazlenih programa sasvim mogući.
U nekim se slučajevima antivirusi mogu sukobiti, zamjenjujući jedni druge za potencijalno opasne programe. Primjerice, ako jedan antivirus pokuša "izliječiti" zaraženu datoteku, drugi mu to neće dopustiti jer će biti siguran da se pokušava zaraziti virusom. Antivirusni sukob može dovesti do zamrzavanja operativnog sustava i potrebe za prisilnim ponovnim pokretanjem. Uz to, takva dvostruka kontrola u praksi dovodi do slabljenja zaštite, jer antivirusi troše značajan dio svojih resursa na međusobno provjeravanje, a ne na traženje virusa. Stoga je mnogo praktičnije instalirati jedan moćni antivirus s potrebnim dodacima, nego djelovati po principu "što više, to bolje".
